Muzej savremene umjetnosti<br />Republike Srpske

Muzej savremene umjetnosti
Republike Srpske

/ Paviljon Bosne i Hercegovine na 57. Međunarodnoj izložbi umjetnosti - La Biennale di Venezia
13. maj – 26. novembar 2017. godine

 

Nakon učešća Bosne i Hercegovine na Bijenalu u Veneciji 2003. i 2013. godine, ova zemlja će se takođe predstaviti i na predstojećem, 57. Bijenalu u Veneciji, sa projektom „Univerzitet katastrofe“.

Ovo učešće ima za cilj da pokrene uspostavljanje kontinuiteta izlaganja u sklopu kojeg bi Bosna i Hercegovina bila prisutna ne samo na Međunarodnoj izložbi savremene umjetnosti Bijenala u Veneciji, nego i na Bijenalu arhitekture.

Umjetnik Radenko Milak će predstavljati Bosnu i Hercegovinu na 57. Međunarodnoj izložbi savremene umjetnosti - Venecijanskom bijenalu sa projektom „Univerzitet katastrofe“, u saradnji sa Romanom Uranjekom i gostujućim umjetnicima Laminom Fofanom, Sidsel Meineche Hansen, Juanom Pedrom Fabrom Guemberenom, Loulou Cherinet, Geraldinom Juárez u saradnji sa Joelom Danielssonom, te Nilsom Bechom u saradnji sa Idom Ekblad.

Komesar Paviljona Bosne i Hercegovine je Sarita Vujković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, a kustosi koji su izabrani za ovaj internacionalni projekat su: Cristopher Yggdre, Fredrik Svensk, Sinziana Ravini, Ana van der Vliet, koji će raditi u saradnji sa i uz podršku Hansa Urlicha Obrista. Organizator cjelokupnog projekta je Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, koji je zajedno sa umjetnikom Radenkom Milakom donio odluku da će se Paviljon Bosne i Hercegovine nalaziti u Palati Malipiero, S. Marco 3198 u Veneciji, prostoru u kojem se Paviljon Bosne i Hercegovine nalazio tokom trajanja 55. Međunarodne izložbe - Bijenala u Veneciji 2013. godine.

Kao i sa realizacijom Paviljona BiH na 55. Venecijanskom bijenalu, dugoročni cilj ove institucije je da postavi nove parametre, kada je u pitanju ovakva vrsta organizacije i da se, zahvaljujući internacionalnom projektu, umrežava i sa nekim drugim institucijama i umjetnicima kako bi poboljšala razvoj savremene umjetničke scene na prostoru Bosne i Hercegovine.

 

UNIVERSITY OF DISASTER

Šta bi se dogodilo ako bismo istoriju umjetnosti ponovo napisali, i to isključivo iz ugla predstavljanja katastrofa? Katastrofe, bilo iskonske ili apokaliptične, sa svojim prirodnim kataklizmama, epidemijama i djelanjem ljudi u vidu ratova i sukoba, uvijek su sadržavale i estetsku dimenziju i uticale na naše želje, maštu i naš odnos prema svijetu. Ovo se teško da ignorisati u susretu s umjetnošću bosanskog umjetnika Radenka Milaka – s opusom koji je potpuno u skladu s onim čemu nas uči moderna istorija, da katastrofe nisu nešto izvan nas ili nešto nezavisno u odnosu na nas – da smo mi njihovi demijurzi. Nakon Drugog svjetskog rata, njemački filozof Guenther Anders promišljao je Aušvic i Hirošimu, dva događaja u osnovi ere u kojoj će ljudski rod izgubiti sposobnost da predstavi ono što je ustanovio ili stvorio.

Sasvim je paradoksalno da ta nemogućnost da se katastrofe predstave nema veze s odsustvom dokumentacije, naročito one vizuelne. Nepredstavljivo se prevashodno definiše kao nemogućnost da se katastrofa shvati i sagleda. Istovremeno, u pogledu etimologije, riječi katastrofa (disaster) i želja (desire) daleki su srodnici. Stoga je „Univerzitet katastrofe” moguće čitati i kao „Univerzitet želje”, želje da se prevaziđe katastrofa kako bi se predstavilo ono što se ne da predstaviti, ili čak želje kao protivotrova za porazni osjećaj bespomoćnosti pri suočavanju s katastrofama oko nas. Šta umjetnost može učiniti u ovoj novoj eri nepredstavljivih katastrofa? Kakav je danas odnos između katastrofe i želje?

Radenko Milak pomoću svojih radova preispituje imaginaciju koju vidimo na slikama u digitalnoj eri. Njegova praksa uključuje stvarnu ili pretpostavljenu moć slike, kako se ona tumači i čita, i kakav je njen status u društvima koja su prezasićena vizuelnim. Uči nas kako da ponovo vidimo otkrivajući esteski potencijal svake slike ili njezinih fantoma, koji proganjaju našu savjest. U njegovim radovima vidimo odjeke neprekidnog protoka slika, lažnih odraza globalne arhive vizuelnog. Za potrebe ove izložbe umjetnik je stvorio nove radove, koji uključuju filmove, slike, akvarele i kolaže, od čega neke u saradnji s Romanom Uranjekom, a koji su dio jedne snevane ili stvarne genealogije predstavljanja katastrofa, bilo da su one ekološke, političke ili društvene, uz istovremeno uranjanje u horizonte želje za stvaranjem kao otporom današnjici.

Gosti umjetnici na ovoj izložbi bave se drugim aspektima katastrofa i želja našeg vremena, uz sučeljavanje, sporenje i bogaćenje teza Radenka Milaka i Romana Uranjeka, čime izložba dobija oblik jedne kompleksne montaže, koja poziva publiku da tačke trvenja u radovima poveže novim sponama. Ljepota neuzvraćene ljubavi u performansu Nilsa Becha s Idom Ekblad izvodi se u kontekstu magije feminističke intervencije Sidsel Meineche Hansen, kojom se podrivaju moć i želja seksističke matrice kakvu nalazimo u savremenoj digitalnoj pornografiji, a prati ih brutalno blaženstvo instalacije u medijumu tehno muzike Lamina Fofana koja odražava užase nasilnih migracija. Nasuprot tome, imamo zavodljive kontradikcije smrznute instalacije Geraldine Juárez u kojoj se čuvaju, slojevito prikazuju i stapaju geologije i sjećanja u koordinatnom sistemu želja i katastrofa medijske istorije i klimatskih promjena, i moćnu kamuflažu kao odliku instalacije Huana Pedra Fabre Guemberene na temu povećanog potencijala strategije kamuflaže u svijetu katastrofa.

Ipak, „Univerzitet katastrofe” nije samo izložba u paviljonu Bosne i Hercegovine na 57. Bijenalu u Veneciji, već i polazna tačka za jedan istinski univerzitet, zajednički prostor kreativnog u kojem se grade znanje i mašta, za laboratoriju. On je istovremeno i umjetnički i politički prijedlog, projekat u nastajanju. U Veneciji će u novembru tokom posljednje sedmice 57. Bijenala biti održana konferencija s piscima, naučnicma, teoretičarima i umjetnicima. U tu svrhu, Loulou Cherinet će predstaviti svoj novi rad rađen po narudžbi.

 

Komesar:
Sarita Vujković, Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske

Kustosi:
Fredrik Svensk, Sinziana Ravini, Anna van der Vliet, Christopher Yggdre,
u saradnji s Hansom Ulrichom Obristom

Izlagači:
Radenko Milak, u saradnji s Romanom Uranjekom i gostima umjetnicima
Laminom Fofanom, Sidsel Meineche Hansen, Juanom Pedrom Fabrom Guemberenom, Loulou Cherinet,
Geraldinom Juárez u saradnji sa Joelom Danielssonom i Nils Bech u saradnji s Idom Ekblad.

Saradnici:
Mladen Banjac (zamjenik kustosa), Roberto Zancan (arhitekta),
Nemanja Mićević (grafički dizajn), Branka Šestić (PR),
Mladen Šukalo (tehnička postavka) Nenad Markić (tehnička postavka),
Julie Banâtre, Maša Davidović, Léa Perrier, Lana Pilipović, Predrag Terzić, Lucie Touya

Organizacija i produkcija:
Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, L’Agence à Paris

Glavni pokrovitelji:
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske,
Grad Banja Luka

Uz pokroviteljstvo:
Iapsis - Švedski komitet za umjetničke grantove -
Internacionalni program za vizuelne i primijenjene umjetnike,
OCA (Kancelarija za savremenu umjetnost Norveške),
FCC (Fondo Concursable para la Cultura),
MEC, Ministarstvo prosvjete i culture Urugvaja,

GALLERY | PRISKA PASQUER, La Balsa Arte, Les Filles du Calvaire Gallery,
Duplex/100m2, ICIA - Institute for Contemporary Ideas and Art, Palleten Art Journal

 

View the embedded image gallery online at:
https://msurs.net/index.php/sr/izlozbe-2/la-biennale/biennale2017/662-paviljon-bosne-i-hercegovine-na-57-medunarodnoj-izlozbi-umjetnosti-la-biennale-di-venezia-13-maj-26-novembar-2017-godine#sigProIdb61beab5e9